Naučnici dokazali: Većina vaših prijatelja vas BAŠ i ne voli

Neki ljudi imaju na desetine, a drugi čak i na stotine osoba u svome životu koje smatraju prijateljima. Drugi pak mogu nabrojati svoje prijatelje na prste jedne ruke. No, bez obzira koliko ekstrovertirani ili introvertirani ljudi bili, postoji sociološka studija koja ukazuje na to da ogroman broj osoba koje svako od nas smatra prijateljima zapravo ne misle o nama recipročno, kao o svojim prijateljima.

Studija koja je predložila ovu zanimljivu i pomalo sumornu tezu nosi naziv “Are You Your Friends’ Friend? Poor Perception of Friendship Ties Limits the Ability to Promote Behavioral Change” (u prijevodu: “Jeste li prijatelj svoga prijatelja? Nezadovoljavajuća percepcija međuprijateljskih veza ograničava mogućnost za promicanje bihevioralnih promjena”). Ovaj je rad objavljen 2016. godine u online naučnom časopisu Plos One, a njegovi su autori Abdullah Almaatouq, Laura Radaelli, Alex Pentland i Erez Shmueli.

Njihovo se sociološko istraživanje provodilo nad studentima s različitih krajeva svijeta te iz različitih društvenih podneblja. Anketa je tako obuhvatila šestotinjak studenata iz Europe, SAD-a i Izraela.

Glavni cilj ove ankete bio je brojčanim vrijednostima predočiti koliko ljudi koje prosječni pojedinac smatra prijateljima imaju recipročno prijateljske osjećaje prema tom istom pojedincu. A rezultati su ispali poprilično zanimljivi.

Prema brojevima dobivenim putem ispitivanja 600 sudionika ove ankete, ispada da prosječan pojedinac ima barem upola manje pravih prijatelja nego li je toga svjestan.

Da pojasnim – ova studija ukazuje na to da otprilike oko 50 posto osoba koje prosječan čovjek smatra svojim prijateljima ne smatra njega svojim prijateljem. Zato, ako imate, recimo, 20 ljudi koje smatrate svojim istinskim prijateljima a ne tek kolegama ili poznanicima, u prosjeku samo oko 10 njih ima isto mišljenje o vama.

Ista studija također je otkrila zašto je procjenjivanje konkretnog postotka recipročnih prijateljstava zapravo važno. To je stoga što jednostrani ljudski međuodnosi zapravo nemaju jednaki utjecaj na živote uključenih pojedinaca kao obostrani recipročni odnosi.

Tako, naprimjer, samo pojedinci koji su u recipročno prijateljskom odnosu imaju snagu u značajnoj mjeri međusobno utjecati jedni na druge kako bi razvili bihevioralne promjene koje pozitivno djeluju na kvalitetu ljudskoga života. Naprimjer, osobe u nerecipročno prijateljskom odnosu neće imati dovoljno međusobnog utjecaja da jedna drugu motiviraju za tjelovježbu ili zdraviji život. Ovakav međusobni utjecaj uglavnom imaju samo sudionici recipročno prijateljskog odnosa, prenosi Lolamagazin.

Jedan od autora studije, dr. Erez Shmueli, komentirao je dobivene rezultate sljedećim riječima. “Ispada da su ljudi zapravo vrlo loši u procjenjivanju toga tko su im prijatelji. Ako mislite da vam je netko prijatelj, od njega očekujete da i on o vama misli na isti način. No, to zapravo često nije slučaj.”

Cijelu studiju možete proučiti na linku na stranicu Plos One.